Senzorna soba

Ciljevi projekta:

- omogućiti uspješnije učenje čineći u interakciji vlastitog tijela i okruženja

- sustavno raditi na stimulaciji temeljnih osjetila za koja istraživanja pokazuju da su u novije vrijeme zapostavljena

- inkluzija djece s posebnim potrebama

- osigurati materijalne uvjete kako bi djeca u jednom prostoru mogla koristiti ponuđena sredstva

Što je to senzorna integracija ?

Senzorna integracija je organizacija osjetila za upotrebu. Osjetila daju informaciju o fizičkom stanju tijela i okoline koja ga okružuje. Osjeti utječu u  mozak u kojeg svakog trenutka pristiže puno senzornih informacija iz svakog dijela tijela. Mozak organizira sve te osjete kako bi se dijete normalno kretalo, učilo i ponašalo

Prvih sedam godina djetetova života naziva se razdoblje senzomotoričkog razvoja i upravo u tom periodu funkcioniranje mozga zasniva se na senzomotoričkoj obradi. Ako je ona dobro organizirana u prvih sedam godina života, dijete će lakše učiti mentalne i socijalne vještine u budućnosti.

Putem osjeta dijete stvara odnos spram tijela i sile teže, a što najbolje postiže putem stimulacije tri osnovna osjetila: taktilnog, proprioceptivnog i vestibularnog

POTICANJE SENZORNE INTEGRACIJE

Senzorna integracija je organizacija osjeta koja se koristi najčešće za postizanje svjesnog, ciljanog, prilagođenog odgovora.(Jean Ayres, 1972, 1979)

To je način na koji koristimo informacije koje primamo osjetilima iz tijela i okoline, a moraju se integrirati kako bismo imali potpunu sliku tko smo mi, gdje smo i što se oko nas događa.

Senzorno integrirani mozak prima osjetne informacije iz našeg tijela i okoline, interpretira ih i organizira u svrsishodne odgovore (adaptivna ponašanja). Obično se taj proces odvija bez poteškoća i svjesnog napora. Osjetni sustavi se počinju razvijati vrlo rano tijekom intrauterinog razvoja i ako ništa ne ometa taj razvoj rezultat je dobra senzorna integracija.

Disfunkcija senzorne integracije je centralni poremećaj registracije i/ili obrade senzoričkih stimulusa. Pri tome periferni senzorički i motorički organi nisu oštećeni.

Cilj terapije senzorne integracije je osigurati dobru organizaciju zaprimljenih osjetilnih informacija kroz konstruktivne i smislene aktivnosti odnosno igru što djetetu omogućava primjeren izazov - esencijalno za usvajanje temeljnih koncepata piramide učenja.

Kako mi to radimo.

U suradnji s odgojiteljicama napravimo kratak senzorni profil djeteta na područjima:

• Taktilne osjetljivosti
• Osjetljivosti na mirise i okuse
• Osjetljivosti na kretanje
• Slabo responzivnih  podražaja
• Slušnog filtriranja
• Energije
• Vizualno auditivnom području

Ako se u klasifikaciji odredi  područje vjerojatne ili definitivne razlike u dogovoru s roditeljima dijete uključujemo u senzornu obradu.

Senzornu obradu započinjemo promatranjem djeteta u spontanoj igri 45 minuta (Baseline ili temeljna snimka) u senzornom kabinetu našeg vrtića. Tijekom snimanja  s djetetom je prisutan i jedan od  roditelja. Roditelj za vrijeme snimanja  ispunjava upitnik za roditelje.

Za senzornu  procjenu veoma nam je bitno i obiteljsko okruženje.  Od roditelja tražimo da  snime dva video zapisa u trajanju od 3 minute. Jedan video zapis odnosi se na igru roditelj – dijete, a drugi video zapis odnosi se na učenje.

Da bi se odredili ciljevi intervencije i strategije postupanja  snimku (Baselie) analiziramo  kroz  područja

1. Taktilni (dodir)

Taktilni sustav nam daje informacije o osjetljivosti na dodir, tlak, bol i temperaturu kako bi se razlikovali opasni i škodljivi podražaji , za otkrivanje i lociranje objekata i dodira. Djeca s teškoćama u taktilnoj obradi obično imaju poteškoće u međuljudskim interakcijama i samopoštovanju, jer koža je usko povezana s našim osjetilima.

2. Proprioceptivni

Proprioceptivni sustav pruža svjesno i nesvjesno informacije o tonusu mišića i držanju tijela, kao i smjer, brzinu i trajanje pokreta. Daje informacije o pokretima zglobova i glave te uključuj prijem povratnih informacija koje čine podlogu za razinu pozornosti i uzbuđenja.

3. Vestibularni

Vestibularni sustav se nalazi u unutarnjem uhu i daje nam informacije o kretanju i položaju glave i tijela u prostoru. Također  je uključen u razvoj ravnoteže  i ravnoteže reakcije, postularne kontrole i tonusa mišića i stabilizaciju oči u prostoru za vrijeme pokreta.

4. Praksija

Praksija je „sposobnost da se razvije ideja za stvaranje akcijskog plana i da se akcijski plan uspješno provede“. Praksija je kognitivna sposobnost, ali koja ne mora nužno biti mjerena IQ rezultatima jer moga djeca s poremećajem akcijskog  plana su čak iznad prosječne inteligencije.

5, Vizualni

Vizualni sustav neurološki je usko povezan s vestibularnim i proprioceptivnim sustavom. Funkcionalno je uključen u motoričkom planiranju  i prostonoj percepciji. Na vizualni sustav utječu oštrina, mehanizam fokusiranja očiju; okulomotorika, mišići oka koji nam omogućuju da pogledom pratimo objekte koji se kreću; vizuo-motorička koordinacija, koja nam omogućuje da spretno izvodimo zadatke poput hvatanja lopte ili pisanja. Ako djeca imaju poteškoća u obradi dva različita senzorna modaliteta, čine se kao da osjećaju često manje dodira, zbog poteškoća u obliku percepcije, teturajući. Vizualni unos može na dijete djelovati stimulirajuće ili umirujuće.

6. Auditivni

Auditivni sustav nam omogućuje da čujemo, diskriminiramo i lociramo zvukove. To je važno za učenje jezika i komunikaciju. Djeca s oštećenjem sluha ili s teškoćama auditivne obrade mogu kasniti u razvoju govora i jezičnih vještina. Kod djeteta s problemom auditivne obrade struktura slušnog sustava je normalna, ali ono ima teškoće u razlikovanju zvuka, zapamćivanju onog što je čulo, te u organizaciji auditivnog unosa. Neka djece pate od auditivne preosjetljivosti. Moguće je da dijete teško filtrira zvukove iz pozadine, pa može djelovati kao da ima problema s pažnjom. Neka djeca su preosjetljiva na glasne zvukove uznemire ih čak i obični zvukovi, pa će možda pokriti uši. Nagli, glasni zvukovi djeluju stimulirajuće, dok spori, ritmički zvuci umiruju.

Nakon analize i davanja mišljenja s djetetom se provodi program senzorne integracije dva puta tjedno ili deset dana u kontinuitetu dva puta dnevno.

Program senzorne integracije provode:

Odgojiteljica Tina Đulabić i pedagoginja Kolinda Vučinić,

ovlaštene za primjenu načela senzorne integracije u odgojno obrazovnom radu u okviru svoje struke