Kroz priču i sliku

DANI KRUHA  U NAŠOJ SKUPINI

 

Svakodnevno jedemo kruh i u vrtiću i doma.

U želji da obilježimo dane kruha u našoj skupini željeli smo umijesiti svoj kruh.

Marljivo smo tražili recept, otišli smo u knjižnicu, razgovarali s kuharom i prikupljali namirnice koje su nam potrebne za tijesto.

 

 ALI...

 

Naša teta Jelena, iznenadila nas je i pripremila novi recept „Buhtle s marmeladom“.

Kada smo provjerili imamo li sve potrebne namirnice, krenuli smo u pripremu.

Mjerili smo potrebnu količinu mlijeka u šalicama.

Vagali smo točnu količinu brašna.

Dodavali jaja, prstohvat soli, ribali koricu od limuna, omekšali maslac i dodali kvasac.

Zamijesili smo tijesto i čekali da naraste.

Kada je naraslo veeeeeeeeliko razvaljali smo ga valjkom i izrezali na kvadratiće koje smo punili marmeladom, oblikovali prstima i slagali na lim za pečenje.

Još smo neko vrijeme čekali da se ispeku, cijeli je vrtić mirisao mmmmmmm...

MLJAC, MLJAC, MLJAC, MLJAC, MLJAC, MLJAC, MLJAC, MLJAC, MLJAC.....

 

Recept:

„Jelenine buhtle s marmeladom“

TIJESTO:

1kg brašna

1kockica svježeg brašna

1 vanilin šećer

10dag maslaca

10dag šećera

2 jaja

2dl mlijeka

prstohvat soli

naribana korica od limuna

 

NADJEV:

marmelada/pekmez/džem okus po želji

 

 PRIPREMILI:

Djeca i odgajateljice iz Cjelodnevna, sedma skupina vrtića Matulji: Ingrid Jurdana

i Jelena Jurlina

Cjelodnevna skupina vrtića Brgud: Dolores Kovačić


EKO PRIJATELJI

 

Skupinu za rano učenje engleskog jezika posjetila su dva prijatelja, drugačija od svih  do sada.

Djeca su im dala ime jer su do tada bili bezimeni.

Ispričali su  nam da jako vole jesti papir i čepove zato su im djeca dala me Papirko i Čepko.

Malo su bili i neuredni pa su ih ukrasili bojama i različitim papirima a poklopce su obojali u plavu i žutu boju.

Dogovorili smo se:

Žutog prijatelja hraniti ćemo plastičnim čepovima

(od paste za zube, od ljepila, od flomastera i sl.) jer je njegovo ime Čepko

Plavog prijatelja različitim ostacima papira

(kolaž papira, izrezivanja časopisa, slučajnim krivim crtežom i sl.) jer je njegovo ime Papirko.

 

Na ovaj način pobuđujemo ekološku svijest kod djece i učimo ih pravilnom odlaganju otpada, brigu za sebe i svoju okolinu.

 

PRIPREMILI:

Djeca i odgajateljice iz skupine za rano učenje engleskog jezika:

Andrea Kos

Ivana Pauletić


 „ZDRAVOLJUPCIMA DO ZDRAVLJA“

 

Vođeni dječjim interesima za vesele plišane igračke  „Zdravoljubaca“ (Brokula Branko, Češnjak Luka, Patlidžan Patrik, Mrkva Mirko, Banana Bela, Jagoda Jana i Kruška Klara), odlučili smo djeci približiti zdravo življenje kroz aktivno učenjem o zdravoj prehrani.

Kroz raznovrsne aktivnosti djeca iz odgojno-obrazovne skupine „Sovice“ stjecala su nova iskustva i nadograđivali već postojeća znanja o voću i povrću. Postavljeni cilj aktivnosti bio je informirati, motivirati i osvijestiti djecu kako se što zdravije i kvalitetnije hraniti, upoznati ih s utjecajem hrane na zdravlje, te ih potaknuti na što odgovorniji odnos prema sebi i svome tijelu.

 U suradnji s roditeljima i susjednim skupinama, oformili smo  centar „Tržnice“. Stvoreno je poticajno okruženje u kojem su djeca međusobno surađivala, dogovarala se oko preuzimanja različitih uloga, razvijala govor i jezične vještine kao i početne matematičke pojmove.

Istraživali smo voće i povrće svim svojim osjetilima. Mirisali, opipom pogađali o kojoj se voćki radi, gulili koru od mandarine, banane, grejpa, naranče kao i jabuke čiji smo presjek promatrali, istraživali kisele i slatke okuse….

Djeca su posebice uživala u pripremi zdravih smoothia.

 

ODGAJATELJICE:

Jelena Dragičević

Božica Rubeša


IZLET U MLIN, ZAVIČAJNI MUZEJ I KOVAČIJU U MARTINOVOM SELU

 

Dječji vrtići „Rukavac“ i „Rupa-Lipa“ organzirali su zajednički izlet u Mlin te tako obilježili dane kruha.Posjetili smo jedini i najstariji mlin u našoj okolici. Nalazi se u Martinovu selu te je i danas u funkciji. Dočekao nas je gospodin Bruno koji vrijedno brine o mlinu i posjetiteljima. Djecu se jako dojmilo kako voda pokreće tako „velike kotače“ i zanimalo ih je šta se događa kad se oni  vrte. Mlinar Bruno nam je ispričao i pokazao način na koji radi mlin, kako melje kukuruz od kojeg zatim nastaje kukuruzno brašno.

Nakon posjeta mlinu uputili smo se u zavičajni muzej. Tamo smo vidjeli kako su ljudi nekada živjeli, slike grobničkih mlikarica, puno starih alata koji su se nekada koristili u svakodnevnom životu i radu. Većina djece se po prvi put susrela s tako nečim „čudnim“ što je kod njih pobudilo interes i mnoštvo pitanja. Bilo je i djece koja su i prepoznala pokoju stvar jer su je vidjeli kod svojih nonića. Za kraj smo posjetili i kovačiju. Obiteljski posao koji se već godinama prenosi s koljena na koljeno. Tamo smo vidjeli i naučili o tome kako se kuje željezo, izrađuju motike, razni alati, potkove....Djeca su potkovu prepoznala kao „ono što se baca i gađa pa dobiješ nagradu.“  Ali nam je gospodin Tonči, kovač, objasnio kako potkove služe za kopita životinja ali se izrađuju i za srećute nam je  jednu i poklonio. Sa sretnom potkovom u torbi završili smo naš izlet i uputili se prema svojim vrtićima...

 

Odgajateljice D.V. „Rukavac“ Sandra Miočić i Martina Vadlja

Odgajateljice D.V.“Rupa-Lipa“ Dušanka Komen i Tina Đulabić


„ČITAM TI PRIČU“

 

Na poziv gradske knjižnice i čitaonice Matulji a i potaknti ranijim pozitivnim iskustvima  i ove se godine uključujemo u njihov program namjenjem vrtićkom uzrastu „Čitaonica i pričaonica“.

 Tkz. Skupina „Nespavači“ koju čine djeca predškolskog uzrasta iz skupina za rano učenje engleskog i talijenskog jezika jednom tjednom u popodnevnom terminu odlaze u knjižnicu na ranije spomenuti program. Djeca su se upoznala s radom i rasporedom knjižnice/čitaonice, načinu posuđivanju knjiga, ophođenju prema spomenutoj građi i sl. na prvim susretima a u kasnijim susretima  knjižničarka odabire i priprema priču na inicijativu djece i u suradnji s odgajateljicama.

Tijekom boravka potičemo:

-pravilno listanje knjige i poticanje na slijed (s lijeva na desno/odozgora prema dolje)

- sjedenje na jednom mjestu duže vrijeme, praćenje aktivnosti (slušanje priče) do kraja

- razvijanje sposobnosti opažanja i promatranja (poticati djecu da detaljno pričaju o svemu što vide na slikama)

- spoznajne vještine  (vidno razlikovanje, slušno razlikovanje,  usvajanje vremenskih i prostornih odnosa) 

- razvijenost pažnje

 Kod predškolske djece pažnja je uglavnom nehotična (spontana).  Hotimična (namjerna) pažnja je svjesno usmjerena i regulirana pažnja povezana s unutarnjom željom, to je ono što potičemo i želimo razviti kod djeteta.

Dijete se može koncentrirati na aktivnost koja mu nije privlačna 15-20 min.

 

Odgajateljice:

Andrea Kos

Ivana Pauletić

Ana Kučić

Manuela Melissa

 


PRVI PUTA U JASLICAMA

 

     Početak je nove pedagoške godine.

Sasvim nova je i DRUGA JASLIČKA SKUPINA sa 13-ero novoupisanih polaznika. Prvim danom dolaska djece u skupinu započeo je njihov proces adaptacije, ali proces adaptacije bio je i  za roditelje i odgojiteljice.

 

Odvajanje djece od roditelja za mnoge od njih bilo je po prvi puta u životu.

Iznenađenje, tuga, strah  i neizvjesnost.

Suze, plač i vrištanje.

Mnogobrojna pitanja roditelja koji su od nas tražili odgovore.

 Jedno dijete sijedi na fotelji, jedno plače na vratima.

Svaki pokušaj umirivanja rezultira još većom tugom.

Jedno nam šalje poruku ne diraj me, ne gledaj me.

Ostatak trči za vama tražeći utjehu.

 

     Činilo nam se kao da su nam premalo dvije ruke koje imamo da zadovoljimo svako dijete kroz

     adaptacijski proces.

 

     No, jaslice su sada postale divno mjesto kada smo se bolje upoznali

 

                                                                                                           Pripremile odgojiteljice:

                                                                                           Nikolina Grubić Pavletić i Mirjana Šepić

 


 PRVI DANI U VRTIĆU...

  • najmlađa jaslička skupina vrtića Matulji

 

Iza prve jasličke skupine „Pilići“ prva su dva mjeseca adaptacije. Svi koji su bili dijelom tog procesa reći će da je to razdoblje bilo teško, prepuno pitanja, prepispitivanja, nesigurnosti i strahova. Ali ta dva mjeseca također su sa sobom donijela i velike promjene i događaje koji će kod svih izmamiti osmijeh na lice. Iako smo u cijeli proces ušli sa suzama, kako su prolazili dani, postajali smo sve vedriji, nasmijaniji i zaigraniji.

Dani u vrtiću postali su ispunjeni istraživanjem, igrom, plesom, pjevanjem, ruka prljavih od boje, a plač je zamijenio glasan smijeh. Otkrili smo nove  igre i igračke, a jedne od najdražih su nam igre lopticama, igre na toboganu, igre pijeskom te igre u kuhinjici u kojoj kuhamo i hranimo bebe (lutke). Rodile su se i prve ljubavi, sklopila prva prijateljstva, jedni smo druge tješili i pronalazili rješenja za nesuglasice i svađe. Dogovorili smo prva pravila grupe i tako postali prava skladna skupina koja se sastoji od djece koja su puna ideja, koja imaju bujnu maštu, koja su spremna na kompromise i dogovore. Sada svi zajedno sjedimo za stolom, vrijedno i samostalno jedemo slasne obroke, pospremamo, čuvamo i dijelimo igračke, tješimo i brinemo se za prijatelje te se trudimo sami obuvati za vanjski prostor. Na vanjskom prostoru trčimo, igramo se u pijesku i ljuljamo na ljuljačkama. Prva dva mjeseca adaptacije prepuna su pozitivnih uspomena i anegdota, ne možemo ni zamisliti što nas sve čeka u budućnosti, ali jedva čekamo saznati.


  „JEDI – MISLI – ČISTI“

Radionica eko udruge „Žmergo“ organizirana je u našem vrtiću 26.09.2018. Radionica je bila usmjerena na upoznavanje i ravrstavanje otpada pod nazivom „Jedi – Misli – Čisti“.

U ovu su se radionicu uključila djeca iz poludnevne skupine i sedme skupine vrtića Matulji i cjelodnevne skupine vrtića Brgud.

Kroz igru i priču djeca su se upoznala s time „Što je to otpad?“, kakav on može biti, kako ga razvrstavati i zašto. Na ovoj se temi u vrtiću radi svakodnevno te su djeca  kroz  pripremljene igre imala priliku pokazati stečena znanja i vještinu prepoznavanja i sortiranja otpada.

 

ODGAJATELJICE:

Poludnevna skupina vrtića Matulji: Gordana Činko

Cjelodnevna, sedma skupina vrtića Matulji: Ingrid Jurdana i Jelena Jurlina

Cjelodnevna skupina vrtića Brgud: Dolores Kovači

 


 

SURADNIČKO UČENJE KAO ODGOVOR NA PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJNO – OBRAZOVNIH RADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU

PRIKAZ ISKUSTVA RADA U UMREŽENOJ ZAJENDICI DJEČJI VRTIĆ MATULJI

Predavači: Kolinda Vučinić, prof. pedagogije i Sandra Dadasović, dipl. psiholog-prof

Otvorenost za  učenje,  spremnost na unapređenje prakse,  usmjerenost na razvoj i osiguranje kvalitete odgojno obrazovnog rada u ustanovi za rani i predškolski odgoj, dugotrajan je i zahtjevan proces.  Sve složeniji zahtjevi i izazovi svakodnevne prakse te implementacija Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iziskuju korak dalje u stručnom usavršavanju.

Sve je to moguće uz pomoć:

-          kontinuiranog istraživanja i unapređivanja odgojno-obrazovnoga procesa,

-          osposobljavanja odgojitelja praktičara i drugih stručnih djelatnika vrtića za istraživanje i aktivno promišljanje vlastite odgojno-obrazovne prakse, a sve  u smjeru razvoja refleksivnog profesionalizma,

-          povezivanja svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa koji uče, istražuju i mijenjaju odgojnu i obrazovnu praksu i dijele to iskustvo s drugima (posebice sustručnjacima) u zajednice koje uče.

 

Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u vrtiću dinamičan je, ovisan o nizu čimbenika i specifičan za svaku ustanovu pa je iznimno značajna unutarnja procjena kvalitete.  Osim unutarnje (samo) procjene, vrtići podliježu i stalnom vanjskom vrednovanju.

 U suradnji s Centrom za Nacionalno vrednovanje obrazovanja, Dječji vrtić Matulji započeo je proces samovrednovanja. Ovaj je proces omogućio bolje razumijevanje vrijednosti koje se ostvaruju u praksi. Analiza prioritetnih područja kvalitete pokazala je izričit broj elemenata koji se mogu usmjeriti u razvoju ciljeva institucionalnih planova. Tim za kvalitetu prepoznaje potrebu za boljom povezanosti svih struktura unutar ustanove i boljeg protoka informacija, kao primarnog elementa  koji dovodi do osnivanja radnih timova. Složeniji zahtjevi i izazovi svakodnevne prakse, zajedno s provođenjem Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj  i obrazovanje, pozivaju na korak dalje u profesionalnom razvoju. Radni timovi su pretvoreni u zajednicu učenja koja obuhvaća sve odgojno-obrazovne  zaposlenike  u Dječjem vrtiću Matulji.

U cilju jačanja promjena Dječji vrtić Matulji zajedno s  Dječjim vrtićem  Opatija, Dječjim vrtićem  Viškovo  opredijelio se za strategiju međusobnog povezivanja i suradnju s Učiteljskim fakultetom u Rijeci i Centrom za istraživanje djetinjstva na Sveučilištu u Rijeci.  Glavna obilježja ovakvog načina povezivanja su međusobne interakcije, refleksije i kritičko promišljanja vlastite prakse. Vlastita praksa je svakodnevna tema odgojitelja, međutim već i kroz takav uobičajeni, svakodnevni razgovor o praksi naziru se implicitne teorije praktičara. Refleksija i samorefleksija kroz videosnimke omogućava osvjetljavanje vlastitih implicitnih teorija, daje priliku da odgojitelj propituje vlastitu praksu, da bolje razumije profesionalno iskustvo što vodi ostvarenju kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog procesa. Ovakav način rada stvara više znanja i razumijevanja upravo kroz razmjenu različitih perspektiva što sam pojedinac ne može ostvariti. Za pojedinca praktičara ovakav način rada može biti pozitivno iskustvo kroz koje će postati svjestan svojih jakih strana, ali i profesionalnih slabosti. Razotkrivanja svojih slabosti može izazvati i osjećaj nelagode (pogotovo u početku) pa i otpor prema radu jer se ponekad smatra neprofesionalnim i nepoželjnim pokazati da praktičar u svom radu treba promjenu. Važno je kroz pozitivno ozračje pokazati i osvijestiti praktičarima sve dobrobiti videorefleksije kao oblika profesionalnog usavršavanja.

 


 

DRAGI VRTIĆU SRETAN TI ROĐENDAN!

 

U petak 7. rujna bio je jako važan dan za naš vrtić. Na taj dan prije 45 godina s radom su započeli naši vrtići, dječji vrtići Brešca i Veli Brgud. A pošto smo sada svi skupa, odlučili smo proslaviti. Rođendan vrtića obilježili smo pjesmom, plesom, izradom čestitke, rođendanskom pričom i počastili smo se. Prava proslava rođendana! Dragi vrtiću,

SRETAN TI ROĐENDAN!

Djeca i odgajateljice poludnevne skupine Dječjih vrtića Brešca i Veli Brgud


 

ŠETNJA DO ŠKALNIŠKOG

 

Promovirajući zdrav život pedagošku godinu započeli smo dugom šetnjom do obližnjeg Škalniškog, želeći djeci omogućiti boravak u prirodi u posljednjim danima ljeta.

Škalniški se nalazi u šumskoj osami udaljenoj oko 2 kilometra od Brešca. Ondje žive samo dvije obitelji koje se bave seoskim turizmom. Razlog našeg posjeta bila je mini farma jedne od obitelji. Na farmi žive crne i bijele ovčice, magarac i kokoši. Sa njima nas je upoznao barba Zoran, kojemu se zahvaljujemo. Životinje smo mazili, hranili ih i igrali se s njima.

O nastavku našeg projekta promoviranje zdravog života kroz tjelesnu aktivnost obavještavati ćemo vas kroz godinu.

Djeca i odgojiteljice poludnevnih skupina Dječjih vrtića Brešca i Veli Brgud 

 


 

 

SURADNIČKO UČENJE KAO ODGOVOR NA PROFESIONALNI RAZVOJ ODGOJNO – OBRAZOVNIH RADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU

PRIKAZ ISKUSTVA RADA U UMREŽENOJ ZAJENDICI

DJEČJI VRTIĆ MATULJI

Predavači: Kolinda Vučinić, prof. pedagogije i Sandra Dadasović, dipl. psiholog-prof

Otvorenost za  učenje,  spremnost na unapređenje prakse,  usmjerenost na razvoj i osiguranje kvalitete odgojno obrazovnog rada u ustanovi za rani i predškolski odgoj, dugotrajan je i zahtjevan proces.  Sve složeniji zahtjevi i izazovi svakodnevne prakse te implementacija Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iziskuju korak dalje u stručnom usavršavanju.

Sve je to moguće uz pomoć:

-          kontinuiranog istraživanja i unapređivanja odgojno-obrazovnoga procesa,

-          osposobljavanja odgojitelja praktičara i drugih stručnih djelatnika vrtića za istraživanje i aktivno promišljanje vlastite odgojno-obrazovne prakse, a sve  u smjeru razvoja refleksivnog profesionalizma,

-          povezivanja svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa koji uče, istražuju i mijenjaju odgojnu i obrazovnu praksu i dijele to iskustvo s drugima (posebice sustručnjacima) u zajednice koje uče.

 

Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u vrtiću dinamičan je, ovisan o nizu čimbenika i specifičan za svaku ustanovu pa je iznimno značajna unutarnja procjena kvalitete.  Osim unutarnje (samo) procjene, vrtići podliježu i stalnom vanjskom vrednovanju.

 U suradnji s Centrom za Nacionalno vrednovanje obrazovanja, Dječji vrtić Matulji započeo je proces samovrednovanja. Ovaj je proces omogućio bolje razumijevanje vrijednosti koje se ostvaruju u praksi. Analiza prioritetnih područja kvalitete pokazala je izričit broj elemenata koji se mogu usmjeriti u razvoju ciljeva institucionalnih planova. Tim za kvalitetu prepoznaje potrebu za boljom povezanosti svih struktura unutar ustanove i boljeg protoka informacija, kao primarnog elementa  koji dovodi do osnivanja radnih timova. Složeniji zahtjevi i izazovi svakodnevne prakse, zajedno s provođenjem Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj  i obrazovanje, pozivaju na korak dalje u profesionalnom razvoju. Radni timovi su pretvoreni u zajednicu učenja koja obuhvaća sve odgojno-obrazovne  zaposlenike  u Dječjem vrtiću Matulji.

U cilju jačanja promjena Dječji vrtić Matulji zajedno s  Dječjim vrtićem  Opatija, Dječjim vrtićem  Viškovo  opredijelio se za strategiju međusobnog povezivanja i suradnju s Učiteljskim fakultetom u Rijeci i Centrom za istraživanje djetinjstva na Sveučilištu u Rijeci.  Glavna obilježja ovakvog načina povezivanja su međusobne interakcije, refleksije i kritičko promišljanja vlastite prakse. Vlastita praksa je svakodnevna tema odgojitelja, međutim već i kroz takav uobičajeni, svakodnevni razgovor o praksi naziru se implicitne teorije praktičara. Refleksija i samorefleksija kroz videosnimke omogućava osvjetljavanje vlastitih implicitnih teorija, daje priliku da odgojitelj propituje vlastitu praksu, da bolje razumije profesionalno iskustvo što vodi ostvarenju kvalitetnijeg odgojno-obrazovnog procesa. Ovakav način rada stvara više znanja i razumijevanja upravo kroz razmjenu različitih perspektiva što sam pojedinac ne može ostvariti. Za pojedinca praktičara ovakav način rada može biti pozitivno iskustvo kroz koje će postati svjestan svojih jakih strana, ali i profesionalnih slabosti. Razotkrivanja svojih slabosti može izazvati i osjećaj nelagode (pogotovo u početku) pa i otpor prema radu jer se ponekad smatra neprofesionalnim i nepoželjnim pokazati da praktičar u svom radu treba promjenu. Važno je kroz pozitivno ozračje pokazati i osvijestiti praktičarima sve dobrobiti videorefleksije kao oblika profesionalnog usavršavanja.